Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na dnevnom redu je izbor novih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Na fotografiji prof.dr.sc. Davor Miličić (Foto: Mehkek)
 

Naime, Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prihvatilo je kandidate za nove članove Hrvatske akademije te će iste kandidate iznijeti pred Akademijinu Skupštinu i to: 20 kandidata za redovite članove, 10 kandidata za članove suradnike, 8 kandidata za dopisne članove i 7 kandidata za reizbor suradnika.

Po jedno mjesto redovitog člana ostalo je nepopunjeno u Razredu za prirodne znanosti, Razredu za medicinske znanosti i Razredu za likovne umjetnosti. Jedno mjesto člana suradnika ostalo je nepopunjeno u Razredu za književnost. Razred za filološke znanosti nije imao prijedlog za izbor dopisnog člana.

PREGLED KANDIDATA ZA ČLANOVE HAZU

DOPISNI ČLANOVI

Mladen BESTVINA, Stevo JULIUS, Lojze LEBIČ, Ante MUNJIZA, Marko MUŠIČ , Svante PÄÄBO, Mario SUŠKO i Ignacij VOJE

 REDOVITI ČLANOVI

I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI

Nenad VEKARIĆ, Gordan DRUŽIĆ, Davor KRAPAC, Mihajlo DIKA, Ivo GOLDSTEIN

II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI

Andrej DUJELLA, Vitomir ŠUNJIĆ, Dario VRETENAR

III. RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI

Vladimir BERMANEC, Ivana WEYGAND-ĐURAŠEVIĆ, Mladen JURAČIĆ, Igor ANIĆ

IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

Josip MADIĆ, Davor MILIČIĆ

V. RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI

Goran FILIPI, rođen 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (1979.). Kako je odrastao i školovao se u Izoli, od djetinjstva je aktivan trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radi od 1985. (kao redovni profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.), a na Fakultetu je obavljao različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana. Niz godina (1996. – 2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. redovito predaje, kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Povremeno kao gostujući profesor predaje na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Padova, Bologna, Klagenfurt).

U znanstvenoistraživačkom radu bavio se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske (posebno Istre: istromletački, istroromanski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim dodirima i prožimanjima (posebno u Dalmaciji i Istri). Nakon obrane doktorske disertacije objavio je 15 knjiga (od toga pet knjiga etimoloških studija o istrorumunjskom, tri sveska jezičnih atlasa Istre /jedan za istriotski i dva za istrorumunjski/, tri etimološka rječnika /pučkog nazivlja brodogradnje, pučke istarske ornitonimije, pučke slovenske ornitonimije/ i dr.). Projekt Jezičnoga atlasa Istre, koji je započeo tijekom 1990-ih, a za koji je do sada objavio dva sveska za istrorumunjski i jedan za istroromanski /u suradnji/, nastavio je sa suradnicima i za istarski čakavski (prikupljena je građa u 33 punkta) i za istromletački (priređeno za tisak). Tako će ukupna jezična građa Istre biti arealno predočena i prikazana za više od 60 punktova (za sve relevantne idiome prikupio je i priredio i dopunski Pomorski atlas). Osim knjiga, usporedno je objavio 80 znanstvenih članaka (izvornih te preglednih), devet dijelova ili poglavlja u knjigama, šest stručnih članaka, pet popularnih članka i 16 /tiskanih/ recenzija. Proučavajući romanske idiome na tlu Istre, pokazao je i istaknuo starinu hrvatske (kao na sjeverozapadu i slovenske) etničke i jezične sastavnice Istre pokraj stare i novije romanske, a u nizu članka i studija isticao je i pokazivao povezanost istarskoga etno-lingvističkoga prostora s ostatkom Hrvatske te posebno Dalmacije.

Kandidat je također i Ranko MATASOVIĆ

VI. RAZRED ZA KNJIŽEVNOST

Viktor ŽMEGAČ, Boris SENKER, Zoran KRAVAR

VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I MUZIKOLOGIJU

Stanislav TUKSAR

ČLANOVI SURADNICI

I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI

Nenad MOAČANIN

II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI

Tomislav CVITAŠ

IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

Željko CVETNIĆ, Mirna ŠITUM, Alemka MARKOTIĆ.

V. RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI

Silvana VRANIĆ, Darija GABRIĆ-BAGARIĆ

VII. RAZRED ZA LIKOVNE UMJETNIOSTI

Kuzma KOVAČIĆ, Kažimir HRASTE

VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I MUZIKOLOGIJU

Berislav ŠIPUŠ

ČLANOVI SURADNICI – REIZBOR

I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI

Gordan DRUŽIĆ, Ljerka SCHIFFLER

II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI

Vitomir ŠUNJIĆ

III. RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI

Ivana WEYGAND-ĐURAŠEVIĆ, Josip BALABANIĆ

IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI

Ante SIMONIĆ

IX. RAZRED ZA TEHNIČKE ZNANOSTI

Josip SEČEN

Nives Gajdobranski