Ovo voće, s plodovima nalik ribizu, ima kiseli i trpki okus.

Otporno je na zimu i mraz, pa tako preživljava na temperaturama i do -47 stupnjeva Celzija, zbog čega nosi naziv sibirska borovnica. 

Zbog svoje otpornosti, danas raste i u hladnijim zemljama poput Finske, Švedske i Rusije.

Potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je došlo u Europu. Sjevernoamerički domoroci  koristili su ga kao hranu i lijek.

U Europi je prvenstveno bilo zapaženo zbog ljepote cvijeta.

U mnogim dijelovima svijeta ovo voće zbog svojih ljekovitih svojstava svrstava se u ljekovito bilje.

Nakon eksplozije u Černobilu, korišteno je za ublažavanje posljedica radijacije.

Ima jaka antioksidativna svojstva. Prema ORAC i TEAC standardima, ima najveći antioksidativni kapacitet među svim bobičastim i orašastim voćem.

Riječ je o aroniji.

Ljekovito djelovanje aronije

Aronija je bogata antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, folnom kiselinom i vitaminima  B, C i E.

Zbog visokog udjela antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno.

Aronija je bogata antioksidantom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje.

Aronija blagotvorno djeluje na rad želuca. Stimulira rad štitnjače, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom.

Aronija sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ovo voće snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola.

Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.

Blagotvorno djeluje i na naš probavni sustav - smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev.

Aronija je korisna i kod upale mokraćnog sustava.

Ovo voće možemo pronaći u mnogim proizvodima za mršavljenje, jer pomaže  u održavanju idealne tjelesne težine.

Istraživanja ruskih znanstvenika su pokazala da aronija pospješuje izlučivanje teških metala kao i nekih radioaktivnih tvari iz organizma.

Dobrobiti aronije:

Uzgoj aronije

Aronija je otporna na hladnoću, zbog toga bez problema uspijeva u našim krajevima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj aronija cvate krajem travnja, plodovi dozrijevaju u kolovozu ili rujnu.

Plodovi ostaju na biljci - ne opadaju i ne kvare se. Zato se branje plodova može produžiti i na dva mjeseca.

Aronija je otporna na štetočine i ne zahtjeva upotrebu pesticida. Zbog toga se smatra 100% ekološkom biljkom. Uspijeva na svim vrstama tla, jedino ne podnosi sušu.

Sadnicu aronije možete kupiti u većini poljoprivrednih apoteka.

Plodove aronije najbolje je konzumirati u sirovom obliku, jer kuhanjem se gubi dio njezinih ljekovitih svojstava.

Plodove aronije možete koristiti i za proizvodnju džemova i marmelada, možete ju  konzumirati i u obliku soka, čaja i kompota. Bobice aronije možete osušiti da bi ih mogli koristiti i u zimi.

Salata od aronije i špinata

Evo jednog odličnog, a zdravog recepta s aronijom.

 
Priprema:

U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.

Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i  2 čajne žličice bobica aronije.

Aronija je na našem području slabo poznata biljka. Još trebamo otkriti njezine dobrobiti koje nam mogu pomoći kod današnjeg načina života.

Izvor: Ivana Dragica / Alternativa za vas


Urednica: Klaudija Gucić

Akademija-Art