No, Europska komisija mogla bi ga ponovno uputiti Europskom parlamentu ako Sud Europske unije, kojemu je ACTA upućena na razmatranje, zaključi da taj sporazum nije protivan ugovorima EU.

Današnji ishod u Strasbourgu  bitan je i zbog toga što je to prvi put da Europski parlament koristi ovlasti koje mu daje Lisabonski ugovor i odbija jedan trgovinski sporazum. Vijest je važna i za milijune građana koji su prosvjedovali ili potpisivali peticije protiv ACTA-e. Za Europsku komisiju, koja je je bila pokretačka snaga u višegodišnjim pregovorima oko ACTA-e, ovo je ozbiljan udarac.

Uoči današnjeg glasovanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, svih pet nadležnih odbora Europskog parlamenta izjasnilo se protiv prihvaćanja ACTA-e. Četiri od pet najvećih političkih grupacija u Europskom parlamentu najavilo je svoje protivljenje ACTA-i, a jedino je Europska pučka stranka, grupacija kojoj inače pripada i HDZ, pokazivala znakove podrške trgovinskom sporazumu. Ali i u redovima EPP-a mnogi eurozastupnici protivili su se takvom službenom stavu.

U posljednjem pokušaju da spasi ACTA-u, Klub zastupnika EPP-a uoči samog glasovanja danas zatražio je da se izjašnjavanje odgodi dok Sud Europske unije ne donese svoj pravorijek. Ali taj prijedlog odbačen je većinom glasova, nakon čega se pristupilo glasovanju o prihvaćanju ili odbacivanju samog sporazuma. David Martin, izvjestitelj Europskog parlamenta za ACTA-u, zadovoljan je ishodom glasovanja i ponavlja da je ACTA loše napisan sporazum, podložan pogrešnim tumačenjima i stoga može predstavljati ugrozu za građanske slobode.

Sada kad je ACTA u ovom obliku mrtva, David Martin naglašava da je potrebno pronaći alternativne načine za zaštitu intelektualnog vlasništva, što je bio glavni smisao pisanja ACTA-e.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Izvor: Tomislav Krasnec/VLM


Akademija-Art