Naime, rashodi, tvrdi Linić, nisu iznosili 121,4 milijarde kuna nego 123,6 milijarde zato što su u međuvremenu utvrdili dospjele, a ne plaćene račune u ukupnom iznosu od 2,2 milijarde. Od toga se 950 milijuna odnosi na poljoprivredu, 480 subvencije brodogradnji, 339 prema Fini, 180 milijuna prema domaćim brodarima, a ostali su dužni i Katoličkoj crkvi, tvrdi Linić. Koliko, ministar financija nije rekao.

Kad sve zbrojimo, ispada da je deficit 16,2, a ne 14 milijardi kuna, odnosno 4,7, a ne 4,1 posto BDP-a.

Linić je još dodao da je u 2011. godini domaće gospodarstvo stagniralo i da je stopa rasta, odnosno pada BDP-a negdje oko nule. Inflacija u 2011. iznosila je 2,3 posto, što je osjetno povećanje u odnosu na 2010. kada je iznosila samo 1,1 posto.

 

 

Nije istina da je naša Vlada ostavila 2,2 milijarde kuna duga i te tvrdnje držim nevjerodostojnim, odgovorila je danas bivša ministrica financija, HDZ-ova Martina Dalić na optužbe aktualnog ministra financija Slavka Linića.

– I sam taj popis dugova koji su navedeni slijedi tu nevjerodostojnost s obzirom na to da se na njemu nalazi i dug Katoličkoj crkvi koji je stvoren 2003. godine u vrijeme mandata ministra Crkvenca, o njemu smo već puno puta raspravljali i HDZ-ova Vlada ga je regulirala s Biskupskom konferencijom kada sam ja bila državna tajnica – rekla je Dalić te dodala da je Crkva tijekom njihova mandata sklapala sporazume kojima se nepovratno odricala dijela sredstava.

– Ne mogu se precizno sjetiti koliki je taj dug Crkvi, riječ je o iznosu od nekih 250 milijuna kuna, što je bio ukupan iznos zatečen 2004. godine, a neplaćen Katoličkoj crkvi. S Katoličkom crkvom tada je sklopljen sporazum kojim je taj dug priznat, prihvaćen i reguliran, a u svim ostalim godinama s Crkvom su sklapani sporazumi kojima se Crkva odricala dijela toga novca. Prošle godine Crkva se odrekla 45 milijuna kuna na ime iznosa koji joj treba biti plaćen. Dakle, iz proteklog mandata duga prema Katoličkoj crkvi ni kojoj drugoj vjerskoj zajednici nema – tvrdi Dalić te na pitanje koliko je onda tog duga preostalo odgovara kako sve što je učinjeno u mandatu ministra Crkvenca i što je regulirano s Katoličkom crkvom nije plaćeno.

– Te 2004. godine naslijedili smo situaciju da se tvrdilo da ne postoji obveza, no sporazum sa Svetom Stolicom je tu i on proizvodi obvezu. Država nije imala u prethodnim godinama sredstava da tu obvezu izvrši, a Crkva na njoj nije inzistirala nego se dodatno odricala dijela svoga iznosa, a to smo činili upravo zbog toga da ne bi ostali neki nerazriješeni odnosi sa Crkvom iz našega mandata. Pretpostavljam da će sadašnja Vlada, suočena i s tim pitanjem koje je ostalo iz prethodnog mandata SDP-ove Vlade možda iznaći neko rješenje s Crkvom, bolje nego što je iznuđeno u prethodnim godinama – kaže Dalić dodavši da je taj dug Crkvi već jednom zbrojen i u deficite i dugove 2004. godine.

– Zbog toga držim da je ovaj popis nevjerodostojan i da služi jedino tome kako bi se sad pokazalo da na ovaj način smanjivanja deficita nema. No, brojevi su vrlo jasni, pokazuju da je deficit prošle godine izvršen na razini 2010. i da povećanja deficita u prošloj godini nije bilo. Na ministru Liniću i Vladi je da sada nastave tim tragom i tragom koji su si sami zadali – nastavila je Martina Dalić. Novinare je zanimalo je li se moglo nekom drugačijom preraspodjelom sredstava, recimo za promidžbu preko Fimi medije, namaknuti tih 250 milijuna koji se duguju Crkvi.

 

 

– Kao što znate, ja sam bila ministrica financija, i moje ministarstvo nije poslovalo preko Fimi medije i stvari o kojima ovdje razgovaramo jesu ozbiljna pitanja upravljanja državnim proračunom. I vaše pitanje držim neozbiljnim jer ono što vam pokušavam objasniti jest upravljanje državnim proračunom i sredstvima iz državnog proračuna. Tu Fimi medije nema – odgovorila je bivša ministrica financija te dodala kako je upravo taj dug Crkvi primjer koji svjedoči o nevjerodostojnosti popisa koji je iznio ministar Linić.

– Svi mogu vidjeti podatke na web-stranici Ministarstva financija u kojem se jasno vidi da je deficit državnog proračuna 800 milijuna kuna manji nego što je planirano, a zajedno s lokalnom samoupravom upravo 2,2 milijarde kuna manji nego što je planirano i kretao se na razini 2010. godine. Držim stoga da je ovaj popis služi jedino tome kako bi se pokazalo da tog smanjivanja deficita u prošloj godini nema, jer ovaj iznos sasvim slučajno odgovara iznosu od 2,2 milijarde kuna koliko je manji deficit konsolidirane opće države – tvrdi Dalić. Na pitanje što je s dugovanjima koje je Linić nabrojio, odnosno sa 480 milijuna kuna brodogradnji, 950 milijuna poljoprivredi, 339 milijuna Fini i 180 milijuna kuna za naručene i neplaćene brodove za domaće potrebe, Dalić je odgovorila:

– Potpora deset posto po brodu je ukinuta još pretprošle godine, prema tome s osnove potpore brodogradnji nisu mogli ostati dugovi. Što se tiče 950 milijuna kuna poljoprivredi, konzultirala sam se s ministrom Čobankovićem koji poziva, a i ja to ponavljam, da se objavi struktura tih 950 milijuna kuna pa da se točno, sukladno zakonu, utvrdi kada je vrijeme da se pojedine potpore isplaćuju – objasnila je Dalić.

Foto: Patrik Macek / Pixsell
Izvor: MŠ, TR / Vecernji.hr


Akademija-Art