croModa hr

moda

  • Pogledajte kolekciju Marni za H&M

    Švedska modna kuća H&M do sada je sezonski redao suradnje - Karl Lagerfeld, Stella McCartney, Viktor&Rolf, Roberto Cavalli, Comme des Garçons, Matthew Williamson, Jimmy Choo, Sonia Rykiel, Lanvin, Versace... Za sezonu proljeće/ljeto 2012. na red je došla još jedna talijanska modna kuća - Marni!Moramo priznati kako smo ovu suradnju jedva dočekali, a objavljeni 'lookbook' pokazuje kako nismo pogriješili. Marni za H&M donosi eklektičnu kolekciju koja će zaintrigirati mnoge fashioniste.

  • Zadatak: Kupiti haljinu u 15 minuta

    Iskrsnuo vam je neplanirani događaj, koktel party, izlazak, obiteljska svečanost... Morate se pojaviti, ali nemate što obući. Obilazak dućana i gubljenje vremena na isprobavanje bezbrojnih kombinacija ne dolazi u obzir, posla i tako imate preko glave. Ali nešto morate pronaći... Nudimo vam rješenje. Kombinacija u 15 minuta! Komad koji vas u trenu oblači od glave do pete jest haljina. No dobru haljinu može biti teško pronaći, jer savršena haljina mora pristajati kao salivena. Model koji vrlo dobro stoji većini žena jest tzv.

  • TREND: Nepobjediv 'pencil' kroj

    Komad odjeće koji nikada, ali garantirano nikada, neće izaći iz mode je takozvana "pencil" suknja ili u prijevodu olovka suknja. Na ovim našim prostorima ne zovemo ju tako, no zapravo se radi o suknji koji prati liniju ženskih bokova i lagano se suzuje prema koljenima i listovima. Na taj način ova suknja ističe sve ženske čari, a trik u još većem isticanju figure jest što je najčešća dužina malo ispod koljena. Može ona biti i do pola lista ili malo iznad koljena, no zapamtite kako je najvažnije da bude tamo gdje su vaše noge najuže.

moda i ljepota

cover magazin

  • New York Fashion Week: najgora i najbolja izdanja
    Moda ja najčešće lijepa, prava umjetnost, ali ponekad zna biti i otužna kada dizajneri izgube granicu dobrog ukusa. Ispod vam u slijedu navodimo najgora i najbolja izdanja...
  • Reorganizacija ormara u 5 koraka
    Ima li bolji način da dočekate novu sezonu nego dajući svome ormaru svjež početak. Dok se organizacija garderobe može činiti kao previše iscrpljujući zadatak budete li slijedili...
  • 7 neodoljivih trendova za proljeće
    Budući da sniženja još uvijek traju, ako vam trebaju smjernice kako kupovati odjeću na sniženjima, a koja će biti u trendu i sljedeću sezonu, navodimo nekoliko modernih komada za proljeće i ljeto 2012...

c/b foto (samo 18+)

otkrijte ljepoticu (18+)

Hrvatski modni dizajn na International Fashion Showcaseu u Londonu  E-mail
Autor HDD   

Adela Kliškić, Nikola Barbir


Četvero mladih hrvatskih modnih dizajnera - Andreja Bistričić, Romina Mejak te Adela Kliškić i Nikola Barbir u Londonu na International Fashion Showcase

U sklopu prvog izdanja manifestacije International Fashion Showcase, koju su zajednički pokrenuli British Council i British Fashion Council, u Londonu će od 10. do 24. veljače 2012. biti održana izložba „IDENTITET / SLOBODA IZBORA“, koja predstavlja četvero mladih hrvatskih modnih dizajnera - Andreju Bistričić, Rominu Mejak, te Adelu Kliškić i Nikolu Barbira.

International Fashion Showcase održava se paralelno s London Fashion Weekom, jednom od četiri najveće svjetske modne manifestacije ove vrste (uz New York, Pariz i Milano), tema mu je ove godine Emerging Talent te se koncentrira upravo na mlade autore iz brojnih zemalja sudionica. Hrvatsku izložbu organiziraju Ministarstvo kulture RH i Hrvatsko dizajnersko društvo, a kustosica je modna dizajnerica Nataša Mihaljčišin, članica modnog tandema I-gle.

Koncept izložbe Identitet / Sloboda izbora odnosi se na dinamičan kontekst u kojem egzistira domaći modni dizajn, obilježen činjenicom još uvijek nedostatnog ekonomskog, industrijskog, pa i institucionalnog okvira. U njemu dizajneri uživaju određenu kreativnu povlaštenost oslobođenu tržišnih zahtjeva, no ne zbog svog privilegiranog statusa unutar društva i ekonomije, već upravo zbog slabe integracije s proizvodnjom i tržištem. Upravo zato, izložba predstavlja tri autentične autorske pozicije koje istražuju ovaj proturječan, ali otvoren prostor kreativnosti: Andreje Bistričić, Romine Mejak, te Adele Kliškić i Nikole Barbira (više u nastavku).

Izložba je specifična i po svom postavu, kojim se nastoji doskočiti uobičajenim klišejima izložbenog predstavljanja predmeta modnog dizajna. Budući da same okolnosti izložbe isključuju mogućnost revije sa „živim“ modelima, te se time dokida i inherentna veza dizajniranog odjevnog predmeta i tijela, izložba će radove mladih dizajnera predstaviti kroz dva različita aspekta: preko fotografija i „skulpturalnih instalacija“. Friz modnih fotografija, posebno realiziranih za ovu priliku, istaknut će prvenstveno njihovu vizualnu, estetsku i žanrovsku dimenziju. Središnji izlošci u prostoru su pak sami predmeti, razvijeni u slobodne forme uz pomoć fleksibilne žičane armature, čime se naglašava njihova materijalna dimenzija, posve suprotno konvencionalnom izlaganju na umjetnim manekenskim lutkama. Autori fotografija su Romano Decker i Dejan Kutić, a dizajnerice postava izložbe su Ivana Borovnjak i Tina Ivezić.

Izložba će biti otvorena u prostoru Stone Theatre Gallery, od 10. do 24. veljače, paralelno s brojnim drugim modnim događanjima koja se u održavaju u centru Londona u sklopu International Fashion Showcasea i London Fashion Weeka. Dan prije samog otvorenja, 9. veljače, projekt Identitet / Sloboda izbora bit će predstavljen i u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu.


Andreja Bistričić


Tekst predgovora Nataše Mihaljčišin

Pitanje slobode u kontekstu modnog dizajna predstavlja platformu na kojoj se prelamaju osobne kreativne aspiracije i uvjerenja sa globalnim diktatom društva u vremenu obilježenom borbom za profit. Moda kao fenomen živi u dinamičnoj relaciji sa svim mogućim parametrima: od onih koje postavljaju mediji, internacionalne kompanije, modne kampanje, modni blogeri, modne ikone, do onih koji su vezani za društveni kontekst i konvencije, ekonomske prilike i slično.

Pratiti trendove ili biti slobodan, ključno je pitanje u svijetu mode. Naravno, moguće je slijediti isključivo svoj osobni umjetnički senzibilitet te ostvariti izvanredne kreativne rezultate, no takav pristup može nas dovesti i u prilično usamljenu poziciju, izoliranu od medija i publike. Neizvjesnost i nepredvidljivost paradigma su konteksta modnog dizajna i predstavljaju izazov koji provocira, motivira i čini modu tako uzbudljivom i zanimljivom.

Modni dizajn u Hrvatskoj funkcionira kao autonomna oaza ideja, koja je, na izvjestan način, oslobođena nužnosti stvaranja profita. Ona u tom smislu djeluje povlašteno, no ta ekskluzivnost koju uživa nije posljedica razvijene javne institucionalne podrške ili strateškog ulaganja u dizajn kao u nekim drugim zemljama sa snažnom tekstilnom industrijom i modnom scenom. Dizajnerska sloboda ovdje je zapravo posljedica nedefiniranog/ambivalentnog statusa modnog dizajna u okviru društva, koje je i samo u simultanom procesu definiranja vlastite pozicije unutar globalne zajednice. Status je usko povezan s pitanjem identiteta, identitet s prepoznavanjem i legitimitetom. Na koji način želimo biti prepoznati? Možemo li birati? Imamo li tu slobodu, slobodu izbora?

Integrirati modni dizajn u društvo, kao dio njegova kreativnog potencijala, proces je neophodan za razvoj dizajna, ali i društva samog. Neophodan i neminovan, te se već itekako događa, no najčešće izvan institucija. Njegova izvaninstitucionalnost štiti ga u nesputanosti, no sputava ga u nedostatku društveno ekonomske podrške, koja je važna za njegov status i razvoj.

Tri modne priče koje reprezentiraju recentnu produkciju modnog dizajna u Hrvatskoj govore o otvorenom prostoru kreativnosti koji fascinira autentičnim idejama koje ispituju granice mode, forme i stila.

Buntovnost Andreje Bistričić destruira odjeću, potcrtavajući individualnost kao vrijednost za koju je potrebna drskost i hrabrost. Naslanjajući se na uličnu modu, ova autorica kreira estetiku koja provocira modne norme i konvencije na nevjerojatno ležeran i samosvjestan način. Začudni oblici nakita Romine Mejak transcendiraju granice dekorativnosti. Riječ je o formama koje otvaraju nove dimenzije u percepciji nakita i njegove upotrebe.

Adela Kliškić i Nikola Barbir dovode u dijalog elemente visoke mode sa svježinom i šarmom urbane odjeće. Strastvena opsesija konstrukcijom i tehničkom izvedbom daje njihovoj odjeći dojam suptilne ekskluzivnosti.



Romina Mejak


O autorima:

Andreja Bistričić

Rođena u Zadru 1981. , diplomirala je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu 2005., a zatim i poslijediplomski na Central Saint Martins College of Art and Design, 2009.







O kolekciji: Kolekcija DIORALOP jesen/zima 2011./2012. za polazište ima polaroid fotografiju koja je nastala namjernim razlijevanjem kemikalija i njenim izlaganjem različitim temperaturama. Preobražaj koji se dogodio u tom procesu prenesen je u tisku i na samu tkaninu. Kombiniranjem viskoznog jerseya, pamučnog kepera, šifona, vune i eko kože, dobiva se kolaž koji se vizualno naslanja na same printeve.

Kolekcija je realizirana u suradnji sa Majom Merlić.


Romina Mejak

Rođena u Rijeci 1982., završava diplomski studij na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci







O kolekciji: Serija radova nastala je kao posljedica razmišljanja o potpunoj slobodi u oblikovanju, posebno u kontekstu odnosa nakita i tijela koje ga nosi. Radovi su načinjeni iz recikliranih materijala kakvi nisu uobičajeni u klasičnom poimanju oblikovanja nakita. Oni potvrđuju kako su granice u području upotrebe materijala i svijesti o definiranju ukrasa za tijelo potpuno nestale te još jednom iskazuju stav kako nakit ne čini skupocjeni materijal, već ideja koja ga je oblikovala.


Adela Kliškić, Nikola Barbir

Rođeni 1987., Adela u Splitu, Nikola u Metkoviću. Studiraju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Smjer modni dizajn i kostimografija.







O kolekciji: Dizajnersko promišljanje oboje autora obilježeno je njihovom dubokom inspiracijom tijelom, anatomijom, ali i poviješću mode. Kroz različite periode povijesti, s modom se mijenjalo i naše razumijevanje ljudskog tijela. S novom kolekcijom, ovi su autori pokušali učiniti korak dalje - osmisliti "novo tijelo", te ga na suptilan način spojiti s odjećom, igrajući se "organskim patchworkom". Krajnji proizvod je nova, nosiva koža koja prekriva tijelo sazdano od formi nastalih dekonstruiranjem i rekonstruiranjem ženskih oblina u potpuno novi organski oblik. To su imaginarna, a ipak svakom promatraču prepoznatljiva, tijela - tijela budućnosti.


Akademija-Art.hr
Ažurirano Petak, 27 Siječanj 2012 20:42
 

chic magazin

  • Kenzo je hit

    Kampanja brenda Kenzo za proljeće/ljeto 2012. puna je veselih boja. Mario Sorrenti fotografisao je modele: Alek Wek, Ajak Deng i Nairoby. Kolekcija za predstojeću sezonu pokupila je dobre kritike modnih stručnjaka, jer ima mladalački, sportski i urbani pristup, ali i snažnu infuziju boja, kakva se očekuje od mnogih ljetnih kombinacija. Humberto Leon i Carol Lim [...]
  • Samopromocija u BiH

    Svjedoci smo da se oko nas ljudi sami reklamiraju sa željom da se popnu koju stepenicu više na društvenoj piramidi. Neki iznose detalje iz svog privatnog života da bi skrenuli na sebe pažnju medija, drugi kreiraju lažne skandale, a treći, jednostavno, rade dobar PR. O tome na koji način treba raditi samopromociju mišljenja su različita. [...]
  • Supermene, vrati se!

    GDJE JE NESTAO MUŠKI GEN? Zašto nam muškraci više ne prilaze, zašto ne učine prvi potez, žašto više nisu hrabri, odvažni, vitezovi, borci   Moje sestre i prijateljice su me natjerale da razmislim o tome gdje je nestao muški gen. Da li si vidjela gdje je nestao? Da li smo mi krive? Da li tražimo [...]

svijet mode