Uz predstave predvodnika programa, na sceni Kaštela Grimani (People What People?, Elevator, Suprised Body Project i Näss), na programu jubilarnog dvadesetog izdanja nalaze se i tri predstave hrvatskih plesnih umjetnika
Renesansni gradski trg, Placu, prvog će dana otvoriti predstava Poskočite anđeli u koreografiji Rajka Pavlića i koprodukciji plesnog studija Liberdance i Zagrebačkog plesnog centra. Kombinirajući folklorne elemente plesa i glazbe sa suvremenim plesnim rječnikom, autor i koreograf stvara epsku atmosferu i pokret koji je istodobno jedinstven i veoma komunikativan. Mate Matešić koji potpisuje glazbu predstave, istog će dana s Elvisom Penavom održati koncert u Plejsu, novom Festivalskom mjestu rezerviranom za popratna događanja tijekom Festivala.
Sljedećeg dana, u Mediteranskom plesnom centru na rasporedu je predstava Rave On! u koreografiji Aleksandre Mišić i solo izvedbi Ognjena Vučinića. Riječ je o predstavi nadahnutoj, mitskom figurom konceptualne umjetnosti, Josephom Beuysom i njegovim performansom Kako objasniti slike mrtvom zecu iz 1965. godine. Baš kao što Beuys sugerira da je slike lakše objasniti mrtvom zecu, nego povjesničaru umjetnosti, i Rave On! se opire neprekidnoj racionalizaciji umjetničkog djela te umjesto logike priziva maštu, inspiraciju i čežnju gledatelja u pokušaju objašnjenja rave kulture i poniranja u unutarnje ja.
Glazbu po izboru autorskog pulskog dvojca Ogi i Alex, drugog dana Festivala, imati ćemo prilike slušati, a uz nju i zaplesati u Plejsu.
Predstava Other u koreografiji američkog koreografa s belgijskom adresom, Davida Hernandeza i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla, svoju će scenu potražiti među arkadama otvorenog trijema Gradske lože. Istražujući granice između vlastitog bića i drugog, dvije plesačice (Andreja Jandrić i Sintija Kučić) kreću se kao jedno tijelo međusobno ovisne i u stalnom doticaju. Svjedočimo njihovu naporu da se usklade, međusobnom izazivanju, ali i njihovu oslanjanju jedne na drugu. Tim brojnim mogućnostima odnosa dvoje ljudi, predstava nas poziva da i sami promislimo o prirodi našeg odnosa s drugim.
Martina Marin
