log0 AA 3

log0 AA 3

EK vijesti 24. svibnja 2017.

Komisija raspravlja o budućnosti europske obrane

European CommissionKao doprinos raspravi o budućem smjeru EU s 27 država članica, Komisija je danas održala orijentacijsku raspravu o budućnosti europske obrane. Jača Europa u području sigurnosti i obrane prioritet je Junckerove Komisije od preuzimanja mandata. Predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije 2016. najavio stvaranje Europskog fonda za obranu. Europa si više ne može priuštiti oslanjanje na tuđu vojnu snagu. (…) Kako bi europska obrana bila snažna, europskoj obrambenoj industriji potrebne su inovacije. S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije u susjedstvu Europe i snažne gospodarske argumente za veću suradnju u području potrošnje na obranu među državama članicama EU, Komisija smatra da je sad pravi trenutak za poduzimanje mjera u svrhu uspostave sigurnosne i obrambene unije.Visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Sigurnost i obrana prioriteti su Europske unije jer su to i prioriteti svih naših građana. Od prošle godine radimo na tome da naša europska obrana bude sve učinkovitija u pružanju sigurnosti unutar i izvan naših granica, ulažemo više sredstava, jačamo suradnju među državama članicama i nastavljamo blisku suradnju s NATO-om. Svijet oko nas brzo se mijenja i svaki dan se moramo nositi s novim izazovima. Kao Europska unija preuzeli smo odgovornost za suočavanje s tim izazovima.Potpredsjednik Komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Današnja orijentacijska rasprava bit će smjernica za rad Komisije u narednim tjednima. Uoči Europske konferencije na visokoj razini o obrani i sigurnosti, koja će se održati 7. lipnja u Pragu, Komisija će pokrenuti Europski fond za obranu, najavljen u studenome 2016. u okviru Europskog akcijskog plana u području obrane. Usporedno s time Komisija će predstaviti dugoročniji dokument za razmatranje kojim će se utvrditi scenariji za budućnost u području europske obrane. To čini dio rasprave o budućnosti EU-a s 27 država članica koja je pokrenuta 1. ožujka Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe. Postoje snažni argumenti za veću suradnju u području sigurnosti i obrane u EU. Prijetnje s kojima se EU suočava ne zadržavaju se unutar nacionalnih granica. Njihov se opseg povećava. Najbolje ćemo se s njima suočiti zajedničkim djelovanjem.

Za jaku europsku obranu potrebna je jaka europska obrambena industrija. Budući da države članice počinju povećavati svoje proračune za obranu, EU im može pomoći da učinkovitije koriste ta sredstva. Procjenjuje se da se zbog nedostatka suradnje država članica u području obrane i sigurnosti godišnje gubi 25 – 100 milijardi EUR. S 80 % javne nabave i više od 90 % istraživanja i tehnologije upravlja se na nacionalnoj razini. Čak 30 % godišnjih rashoda povezanih s obranom moglo bi se uštedjeti udruživanjem javne nabave (vidi informativni članak o argumentima za veću suradnju EU u području sigurnosti i obrane).

Predsjednik Europske komisije Juncker u svojim je političkim smjernicama u lipnju 2014. naveo: Kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane, vjerujem da moramo djelovati na snažnijoj Europi. Da, Europa je prvenstveno „meka sila”, ali čak ni najsnažnije meke sile ne mogu dugoročno opstati bez određenih integriranih obrambenih kapaciteta. Predsjednik Juncker najavio je stvaranje Europskog fonda za obranu u svojem govoru o stanju Unije 2016., a na sastanku na vrhu u Bratislavi u rujnu 2016. čelnici 27 država članica zaključili su: EU našim ljudima mora jamčiti ne samo mir i demokraciju, već i sigurnost. U nesigurnom geopolitičkom okruženju usuglasili su se o potrebi za jačanjem suradnje u EU u području vanjske sigurnosti i obrane. Europsko Vijeće trebalo je u prosincu 2016. odlučiti o konkretnoj provedbi plana sigurnosti i obrane te o tome kako bolje iskoristiti mogućnosti dostupne u Ugovorima, posebno u pogledu kapaciteta.Europska komisija 30. studenoga 2016. predstavila je Europski akcijski plan u području obrane, u kojem se navode načini na koje se s pomoću Europskog fonda za obranu i drugih mjera može pomoći državama članicama da učinkovitije upotrijebe sredstva u okviru zajedničkih sposobnosti obrane, poboljšati sigurnosti građana Europe i poticati stvaranje konkurentne i inovativne industrijske baze. Tijekom sastanaka Europskog vijeća u prosincu 2016. i ožujku 2017. inicijativu su pozdravili čelnici EU, a Komisija je ovlaštena da iznese prijedloge prije ljeta 2017.

Europski akcijski plan u području obrane dio je većeg paketa za obranu koji je u Bratislavi dogovorilo 27 država članica EU. Njime se dopunjuju druga dva segmenta, Plan provedbe Globalne strategije u pogledu sigurnosti i obrane, u kojem se određuje nova razina nastojanja za Uniju i utvrđuju mjere za njihovo ostvarenje, i provedba zajedničke izjave EU-a i NATO-a, koju su potpisali predsjednik Europskog vijeća, predsjednik Komisije i glavni tajnik NATO-a. Zajednički skup od 42 prijedloga provodi se u okviru sedam područja utvrđenih Varšavskom deklaracijom. U to su uključene hibridne prijetnje, što je povezano i sa zajedničkim okvirom za suzbijanje hibridnih prijetnji iz travnja 2016., koji se pak temelji na europskom programu sigurnosti koji je Komisija donijela u travnju 2015. Napredak u tim dvama segmentima postiže se brzim tempom. Već prošli tjedan ministri obrane EU donijeli su skup zaključaka na kojima će se temeljiti daljnje djelovanje u razdoblju prije Europskog vijeća u lipnju.Rimska deklaracija, koju su 25. ožujka 2017. donijeli čelnici EU-a, obvezuje na djelovanje u cilju izgradnje EU27 koji će doprinositi stvaranju konkurentne i integrirane obrambene industrije te jačati svoju zajedničku sigurnost i obranu u suradnji i komplementarnosti s NATO-om.U Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, koja je predstavljena 1. ožujka 2017., izneseni su glavni izazovi i mogućnosti za Europu u narednom desetljeću. Bijelom knjigom označen je početak procesa odlučivanja 27 država članica EU o budućnosti njihove Unije. Kako bi potaknuli tu raspravu, Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama, bit će domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe. 

Predsjednici Juncker i Tusk na 43. sastanku na vrhu skupine G7 u Taormini u Italiji 26. i 27. svibnja

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk predstavljat će Europsku uniju na ovogodišnjem sastanku na vrhu skupine G7 u Italiji, koja 2017. predsjeda rotirajućim predsjedništvom te skupine. Dva će se dana raspravljati o širokom nizu pitanja koja je na dnevni red stavilo talijansko predsjedništvo. Sve teme visoko su na popisu prioriteta EU: zaštita i sigurnost građana, trgovina, globalizacija, globalno gospodarstvo, kao i okolišna i socijalna održivost te smanjenje nejednakosti, posebice na tržišu rada. Na marginama sastanka predsjednik Juncker održat će bilateralne sastanke s čelnicima, među ostalim s japanskim premijerom Abeom zbog rasprave o napretku i sljedećim koracima u pogledu pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini EU i Japana te s kenijskim predsjednikom Uhuruom Kenyattom. Prije radnog dijela koji počinje u petak ujutro predsjednici Juncker i Tusk održat će konferenciju za medije u 10.30 koju možete uživo pratiti ovdje. EU je punopravni član skupine G7 (i skupine G20) te od sastanka na vrhu u Ottawi 1981. sudjeluje u njezinu radu na svim razinama. Sastanak na vrhu skupine G7 forum je s važnom ulogom u oblikovanju globalnih odgovora na globalne izazove, čime se dopunjuje globalna ekonomska koordinacija koju provodi skupina G20. Dodatne informacije o ovogodišnjem sastanku na vrhu skupine G7 dostupne su ovdje na internetskim stranicama talijanskog predsjedništva. 

Europska građanska inicijativa: Komisija traži povratne informacije

Europska komisija danas objavljuje poziv na slanje povratnih informacija o mogućoj reformi Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi kasnije ove godine, kojom se omogućuje da milijun građana zatraži novi zakonodavni akt EU. Pri najavi planirane revizije trenutačnih propisa EU u travnju prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Znam da zahtjevi za pokretanje građanske inicijative i prikupljanje potpisa i dalje mogu biti opterećujući. Želim europsku građansku inicijativu učiniti još pristupačnijom građanima. Radovalo bi me da ta inicijativa postane popularan i živ instrument koji je blizak građanima. Europske građanske inicijative uvedene su 2009. Ugovorom iz Lisabona i prema njima milijun građana iz jedne četvrtine država članica EU može zatražiti od Komisije predlaganje zakonodavnog akta u području u kojem ima nadležnost. Instrument postoji pet godina od pokretanja u travnju 2012. Komisija sada traži mišljenje građana i dionika kako poboljšati sudjelovanje građana i i još im više približiti EU. Dosad je registrirano 40 inicijativa koje su dobile potporu više od šest milijuna ljudi iz svih država članica. Za tri inicijative uspješno je prikupljeno milijun potpisa, a dvije od njih („Pravo na vodu” i „Ne vivisekciji”) utječu na trenutne politike EU. Javno savjetovanje dostupno je ovdje i otvoreno je za sudjelovanje do 16. kolovoza 2017. Dodatne informacije o europskim građanskim inicijativama dostupne su na posebnim internetskim stranicama.

porn porn

log0 AA 3