log0 AA 3

log0 AA 3

Izložba povodom 35. obljetnice Hrvatskoga likovnog društva

U četvrtak, 20. travnja, u galeriji "Kristofor Stanković" u Zagrebu (Gornjogradska vijećnica) otvorena je izložba slika, skulptura i keramike povodom obljetnice osnivanja Hrvatskog likovnog društva naziva "35 godina jedinstva raznolikosti"

hld 6

U programu otvaranja sudjelovali su Snježana Filipčić, predsjednica HLD-a, Milan Ilić, pjesnik i umjetnički voditelj HLD-a te kantautor i šansonjer Stjepan Križan

Otvorenju su nazočili brojni članovi HLD-a, gosti, kolege slikari iz drugih udruga, likovni kiritičari, članovi osnivači te predstavnici galerije.

Donosimo tekst predgovora prof. Milana Ilića iz kataloga izložbe 

Jubileji su neka vrsta „kamena međaša“ kraj kojih se zaustavljamo kako bismo se osvrnuli unatrag i ocijenili rezultate proteklog razdoblja, ali istovremeno procijenili i želje i mogućnosti za buduće.

Značajnu ulogu u tome ima sačuvana dokumentacija. A prema pisanim izvorima, grupa entuzijasta je 20. siječnja 1982. godine utemeljila Zajednicu likovnih radnika „Zagreb“ kako bi pomogla brojnim slikarima i kiparima amaterima u njihovom daljnjem razvoju. U izmijenjenim društvenim i gospodarskim uvjetima, Zajednica je 1. veljače 1998. godine preimenovana u Hrvatsko likovno društvo (HLD) pod kojim nazivom djeluje i danas. Kako od početka okuplja nadarene likovne stvaraoce ne samo iz Zagreba nego i iz cijele Hrvatske, kroz Zajednicu i Društvo je tijekom 35 godina prošlo više od 650 članova, a HLD danas ima 110 registriranih članova.

hld 4

Zanimljivo je napomenuti da je među njima kipar i slikar Slavko Blažičko, jedini od utemeljitelja, aktivan u HLD-u kroz svih ovih 35 godina, pa mu ovom prigodom čestitamo na iskazanoj vjernosti.

Potrebno je još u ovom kratkom osvrtu zabilježiti da su predsjednici Društva od njegovih početaka redom bili Đuka Petrek, Bratislav Lebarić, Ljiljana Lauš Belko, Ante Živković, Mladen Vukelić Moro, Slavko Blažičko, Nada Radović-Dugandžić, Agata Jakoplić Antolić, Damir Malić, Josip Fijucek i sada Snježana Filipčić.

S društvom su tijesno surađivali i umjetnički ga usmjeravali, uz prof. Juraja Baldanija, i likovni kritičari i pedagozi prof. dr. Antun Bauer, prof. Dubravko Lepej, mr. Sanja Grković, dr. Đurđa Mesić, prof. Mirjana Šigir te u posljednjih 14 godina prof. Milan Ilić.

Unatoč brojnim financijskim i materijalnim problemima, među kojima je posebno mjesto zauzimao nedostatak odgovarajućeg prostora za rad i kontinuirano izlaganje, organizirane su tijekom proteklih godina 284 žirirane skupne izložbe s popratnim katalozima, od čega 184 od 1998. do danas.

hld 1

Ovome treba pribrojati i mnogobrojne skupne izložbe s drugim likovnim društvima, likovne kolonije i humanitarne akcije u kojima članovi Društva sudjeluju svojim donacijama.

A članovi su različite životne dobi, različitog stupnja obrazovanja, različitih profesionalnih zvanja i zanimanja, različitih likovnih opredjeljenja i načina rada, ali svima je zajednička ljubav prema umjetnosti.

I u toj točki postoji to jedinstvo svih raznolikosti koje smo htjeli pokazati i ovom jubilarnom izložbom.

Slike, skulpture, keramika – različitost tema, motiva, tehnika, stilskih karakteristika i izvedbe.

hld 2

Jedinstvo raznolikosti!

Cvijeće, vrlo čest slikarski motiv, došlo je do punog izražaja u raznolikosti izvedbe.

Žuti cvjetovi Suncokreta ,kao da se raduju toplini sunca, prpošno su i izazovno „okupirali“ cijeli prostor akvarela Mire Cimera. Cvijeće Rubine Abramović, slikano akvarelom na svili, svojim nježnim plavim tonovima naglašava ljepotu i mekoću svilene podloge. Božica Žirović u maniri kubizma uspješno rješava kompoziciju interijera i mrtve prirode kojom dominiraju crtački vješto oblikovani Ljiljani.

Mrtva priroda „oživjela“ je na dva ulja na platnu. U Starom igraču Juraj Jonke je na svojoj omiljenoj tamno plavoj podlozi u maniri dadaizma spojio naizgled nespojive predmete, a Vesna Zvonarević u Suvenirima s puta postavlja središnju vertikalu naslaganih kofera koju okružuje 7 malih drvenih figurica odjevenih u koloristički naglešene starinske „odore“.

Animalistički motivi imaju svoje poklonike. Impresionistički intonirani akrilom na papiru rađeni Galop Pavla Antolića, pomalo mistična, akrilom rađena Leptirica Nevenke Dragičević, koloristički bogati, u morske dubine „uronjeni“ Zlatni kovač, akril Vilke Krešić, simpatična Debela ptica u akrilu Karoline Utović i poetično tužne Ptice umiru pjevajući Božice Sušac, priča ispričana tehnikom enkaustike. Ovdje bi svakako trebalo uvrstiti i raku vazu Paukova mreža, rad keramičarke Mirjane Marenić.

Portret i ljudska figura – izazov za svakog slikara i kipara, ali i mogućnost različitog pristupa motivu.

U maniri realizma dobili smo vrlo uspjeli uljem rađeni portret Leonarda Cohena Višnje Jakšić, malu psihološku studiju raspoloženja u akrilu Autoportret Sanje Sarikaye, duboku duhovnu proživljenost ženskog lica u akrilu Pogled iz tame Đurđice Pirkić i smirenost usnulog lika u Odmoru, rad Katarine Tamhine akrilom na papiru. U dva portreta – Indid, akril na papiru Antonije Cesarec i ulje na platnu I to se zove ljubav Dajane Budovac radi se o čistoj ekspresiji čiji je nosilac intenzivna boja snažnog namaza i čvrstog poteza. Fotografiju Martine Mihaljević Bez identiteta mogli bismo shvatiti kao tihi protest protiv zanemarivanja žena i njihove ravnopravnosti u društvu. Vedran Klemen nas svojim printom na platnu pod nazivom Žena s ružičastim naočalama „uvlači“ u područje reklamnih oglasa – kozmetika ili modni trend. Ivana Jančiković se sve više dokazuje kao dobar crtač. Vrlo dobro postavljena pozadina stubišta koje sugerira dubinu prostora i flomasterom vješto oblikovana dva lika Pankera. Dragica Kantoci  u akrilu Žena i priroda uspješno spaja elemente realnog i stilizirane geometrijske oblike kao simbole „viđenog“. Slikarica Marija Hohoš Novaković sve češće se javlja  uspjelim kiparskim radovima u kombiniranoj tehnici birajući motive iz svakodnevnog života. Primjer je i realistično riješena skulptura Tenisačice u karakterističnoj pozi.

hld 3

Pejzaž je privukao veći broj autora, a realiziran je u narzaličitijim tehnikama.

Franjo Kovačić još jednom dokazuje visoku razinu svog crtačkog umijeća. Proljetna kiša na Zrinjevcu prekrasna je lirska skica. U akvarelu Lidija Brajon Sudarević se Poljem lavande vraća svojoj omiljenoj tematici mediteranskih ugođaja, a Snježana Filipčić se akvarelom Dvoje iskazuje kao vrhunska akvarelistica s istančanim osjećajem za ljepotu boje i profinjenu poetičnost bez lažnog sentimenta. Rada Tonković temperom slika zeleni Pejzaž s rijekom, a Vesna Erceg Töpfer suhim pastelom gradi asimetričnu kompoziciju Breze s naglašenim kontrastom zelene i plave. Breze su motiv i u akrilu Danice Kapusta, ali u drugačije koncipiranoj kompoziciji naglašenih vertikala i svježeg kolorita. Akril Smiraj Višnjice Kruhak Štefić impresionistička je igra boja s posebnim naglaskom na ljepotu i liričnost vodene površine. Akril Hrid Helenke Štambuk Šerke jednostavna je kompozicija morskog pejzaža u kojem se iz morskog plavetnila „uspravila“ nad pučinom kamena gromada. Gordana Vukorepa pokazala je svojim akrilom da cjelovit pejzaž može biti i samo jedna usamljena gljiva Muhara. U izrazito velikom formatu, Mirjana Dolenčić u ulju prikazuje nesvakidašnju ljepotu Plitvica. Ulje Odrazi Roberta Hinkelmana još jedno je lirsko ostvarenje na granici sna i jave. Osnovni slikarski postupak Mirjane Nosal je određena geometrizacija sveg realnog i viđenog. I u uljem rađenoj kompoziciji Agava i maslina sve se odvija prema toj formuli. Znatno bliža realističkom prosedeu je Jelena Pavković s uljem Na Mediteranu. Da i slijepi mogu „vidjeti“ sliku pokazala je izložba „taktilnih slika“ koje su se mogle vidjeti opipom. Među njima se našla i kombiniranom tehnikom rađena Galija Ljerke Milinković koju smo uvrstili i u ovaj postav.

Arhitektura (urbana ili ruralna –svejedno) može uvijek biti zanimljiv motiv.

Premda polazi od poznatog povijesnog objekta, Ana Cerovski kombiniranom tehnikom slika Vilu Haulik daleko od realističkog prosedea. Sve je podređeno ekspresiji, „iskrivljenja“, sažimanja, kolorit. Sklona dadaističkom poimanju prostora i predmeta, Ilja Ećim akrilom gradi Selo moje malo kao neobaveznu, veselu igru koloristički obojenih elemenata koji donekle podsjećaju na Hundertwassera. I akrilom rađeni Grad Suzane Gajdek koji izrasta iz gusjenice, vuče ka nadrealnom i odiše nekom dramatičnošću koju pojačavaju iskrivljene forme kuća, ali i uznemirene kolorističke linije podloge na kojoj počivaju. S veoma blagim otklonom od akademskog realizma, Božena Havlik akrilom na kartonu slika Mlinske stube. Biserka Konečny slika uljem Kapelicu, širokim plohama i bez detalja. Slikajući akrilom Rovinj iz neuobičajenog ugla, Vlastimir Lončar postiže začuđujuće snažan efekt gradskih veduta koje su istovremeno i osvjetljene i utapaju se u izmaglici. Naginjući u svojim novijim radovima sve više ekspresionističkom prosedeu, Ksenija Talijančić je u toj maniri izvela u ulju i Nebo nad Sanoborom. Izvanredno dobro pogođen vremenski ugođaj u korektnoj kompoziciji postigao je Boris Turić u akrilu Kišni dan. Ovim radovima treba pridodati i uspjeli raku Pročelje keramičarke Sandre Vitez.

Sakralne teme, naročito one vezane za blagdan Uskrsa, privukle su nekoliko autora.

Bogato ukrašeni, u kombiniranoj tehnici izvedeni Vatikanski križ rad je Nine Ladike Čangalović  U malom formatu, uljem rađeno izmučeno tijelo Raspetog Krista nudi Ludmila Milica Biželj. Temu Uskrsa koriste i dva kipara. Na komadu odlomljenog drveta tek jedna probodena ruka – 11 postaja je kipara Nedjeljka Frane Ercega, a Miroslav Prikratki od metalnih potkova oblikuje simbolično uskršnje jaje U gnijezdu. U prepoznatljivom stilu podravske naive Željko Pevec uljem gradi seosku idilu Eve i Adama.

hld 5

Apstrakcija i simbolika. Na uznemirenoj žutoj podlozi akrilom slikani simboli koji sugeriraju Eksodus rad je Vladimira Njunjića. Ogledalo u slici, rad Ane Pajan u kombiniranoj tehnici, primjer je dekorativne apstrakcije. Već sam naslov, kombiniranom tehnikom rađene slike - Ljetna impresija, pruža mogućnost autorici Višnji Peter za kompozicijsku i kolorističku zaigranost. Drvena klupa, u Istri zvana Stancia, rađena zahtjvnom tehnikom pirografije, u interpretaciji autora Željka Streleca bliži se onoj točki „prelijevanja“ realnog u apstraktno i obrnuto. U kolopletu apstraktnih oblika što u kombiniranoj tehnici  gusto „naseljavaju“ gotovo cijelu površinu slike, autorica Marija Škorić  nam u njenom središtu „otvara prozor“ u novi i drugačiji svijet pozivajući nas na Putovanje. Katica Trumbetaš suhim pastelom slika, drugima možda nečujnu, Svemirsku jeku, a tu je i u raku tehnici izvedena Svemirka kugla Marite Burić Teskera. Apstraktnim uzorkom oslikana je ravna površina keramičkog Tanjura Jadranke Vilus. Simboliku valja potražiti u isprepletenoj vitici na rubu  zdjele, rađene u raku tehnici, koju je autorica Lidija Krmpotić nazvala Prijateljstvo, kao i u Tatinom čvoru Andreje Krušelj.

Za kraj smo ostavili rad Slavka Blažička koji je svoju skulpturicu od pozlaćenog bakra nazvao Jači od gordijskog – sugerirajući da je i sam nekim nevidljivim čvorom već 35 godina vezan za HLD.

Nadamo se da će tako i ostati.

porn porn

log0 AA 3